Porez na kriptovalute u Hrvatskoj

Porez na kriptovalute u Hrvatskoj

Kako kriptovalute postaju sve popularnije, tako se i pojavljuju porezi na kriptovalute. Porezni tretman se razlikuje od države do države. Tako primjerice u susjednoj Sloveniji nema posebne odredbe o oporezivanju prihoda ostvarenih trgovanjem kriptovalutama. U Njemačkoj dobit na temelju kriptovaluta veća od 600 € se oporezuje. No koje su odredbe Republike Hrvatske?

NAPOMENA: Ovaj članak je ažuriran 01. studenog 2018. godine te sve informacije su napisane u skladu sa propisima važećim na taj datum.

Zakon o porezu na dohodak

Prema članku 67. navedenog zakona dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.

Mišljenje porezne uprave

Porezna uprava izdala je prvo mišljenje na u upit o tretmanu oporezivanja kapitalnih dobitaka na temelju trgovanja kriptovaluta. (Klasa: 410-01/17-01/1419 ; Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2).

Prema navedenom mišljenju porezne uprave izdanom 14. srpnja 2017.g.: “Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom  (…) na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća se porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja”.

Kriptovalute i euri

Koliko iznosi porez na kriptovalute?

Sukladno mišljenju porezne uprave, porezni obveznik je “obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke“.

Porez se plaća po stopi od 12%, a potom se uvećava za prirez nadležne općine / grada.

Uplaćeni porez za kapitalne dobitke se smatra konačnim. To znači da se profit ostvaren od trgovanja kriptovalutama neće zbrajati s drugim dohocima (nesamostalni rad, ugovor o djelu i sl.). Drugim riječima, taj profit vas ne može “prebaciti” na višu poreznu stopu. Nakon što platite tih 12% + prirez, tu priča završava.

Proces prijave poreza

Prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak: porezni obveznici obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Dan i oznaka izvješća je 31. prosinca prethodne godine.

Porezni obveznici u navedenom izvješću prikazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.

Ukoliko se radi o prihodu sa neke inozemne burze, potrebno je podnijeti Obrazac RPO nadležnoj poreznoj upravi radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

Važno je napomenuti da se sukladno članku 94. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, kapitalni dobici oporezuju samo ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje (i naravno otuđena u roku od 2 godine od dana nabave) – ukoliko posjedujete kriptovalutu dulje od 2 godine, tada se plaćate porez na nju.

Mišljenje porezne uprave – ožujak 2018.

Budući da u prethodno navednom mišljenju porezne uprave nije razjašnjeno mnogo detalja vezanih uz samu isplatu, izdano je novo mišljenje 19. ožujka ove godine koje je trebalo pojasniti različite okolnosti. (Klasa: 410-01/17-08/29 ; Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-4)

U tom mišljenju definira se niz raznih, “nezgodnih” pitanja koja su ostala neodgovorena u prethonom mišljenju porezne uprave iz srpnja 2017. godine. Ovdje ćemo sumirati najčešća pitanja i odgovore Porezne Uprave.

  • Što je sa prijavom poreza pri promjene kriptovalute iz jedne u drugu, odnosno ne mijenjaju se za kune?
    • “Kod zamjene jedne kriptovalute za drugu ne utvrđuje se dohodak od kapitala …. budući da nema novčanog tijeka, odnosno nije došlo do zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja”.
      Drugim riječima, poreznu upravu ne zanima promjene tipa BTC -> ETH, samo promjene u fiat valute (kune, dolar…).
  • Kako izračunati srednji tečaj vrijednosti kriptovalute?
    • Prilikom prijave poreza, budući da cijena kriptovaluta poput Bitcoina varira ovisno o bruzi / web stranici koju koristite, postavlja se pitanje koji tečaj koristiti. Prema naputku porezne uprave “svaka kupnja i prodaja kriptovalute mora biti dokumentirana vjerodostojnim ispravama … ili potvrdom mjenjačnice preko koje je izvršena kupnja/prodaja kriptovalute”.
      Dakle, srednji tečaj koji se koristi pri kupnji / prodaji kriptovalute, jest onaj koji piše u dokumentu (npr. email potvrdi) kod provođenja te transakcije. Ukoliko dokument ne postoji, tada se vrijednost utvrđuje na temelju podataka o tečaju sa nekih od vodećih burzi, npr. “OKEx-a, Binance-a, Geminija, Krakena, GDAX-a, Coinbase-a i dr.”
  • Što ako se kriptovaluta kupuje direktno od druge osobe?
    • “U slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom”. To znači da prilikom kupnje bitcoina ili neke druge kriptovalute mora postojati dokument sa detaljima transakcije – datum i mjesto, imena stranaka, količina prodanih bitcoina, cijena, način plaćanja, potpis obje stranke.
  • Što je sa rudarenjem (eng. mining)?
    • Ovo je jedno od gorućih pitanja, a Porezna Uprava je ovako definirala ovu problematiku: “Rudarenje je zapravo potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu … u ovom slučaju govorimo o dvije vrste dohotka“.
      1. Dohodak koji “rudar” ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona o porezu na dohodak. Ako se ti bitcoini (ili bilo koja druga kriptovaluta) dalje koristi za trgovanje na burzama i na kraju se zamijene za npr. kune, tada se plaća porez na temelju razlike između vrijednosti dobivene rudarenjem te prodane vrijednosti. Vrijednost bitcoina dobivenih rudarenjem utvrđuje se na temelju tečaja sa vodećih burzi na taj datum. Ako izrudarene bitcoine prodajete odmah, tj. mijenjate direktno za kune, tada plaćate 12% + prirez na vrijednost tih bitcoina prema razlici njihove vrijednosti na dan nabave te na dan prodaje (ako imate potvrdu o trenutku kada ste ih primili).
      2. Ako porezni obveznik “rudarenje” obavlja kontinuirano kroz duži period te mu je to osnovno zanimanje, tada je obvezan registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona od porezu na dohodak.
      Veliki problem pod ovom točkom jest što nije definirano što je točno “duži period”, tako se ne može znati sa sigurnošću koja je točka kada bi osoba koja se bavi rudarenjem to trebalo prijaviti kao samostalnu djelatnost. Može se eventualno pretpostaviti na temelju članka 90. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost da je osoba nužna registrirati samostalnu djelatnost kada uđe u sustav PDV-a, tj. rudarenjem isplati više od 300.000 kuna (39,808.78 eura) godišnje. Stjecanje bitcoina na druge načine primjerice ispunjavanjem anketa se tretira kao i rudarenje te podliježe istim propisima.
  • Što ako prodam imovinu u zamjenu za bitcoine?
    • “Primitak koji pri tome ostvari je neoporeziv sukladno članku 8. stavku 2. točki 4. Zakona i navedena transakcija može se naplatiti u bitcoinima, odnosno bilo kojoj drugoj kriptovaluti ili gotovu novcu, sukladno članku 92. stavku 3. Pravilnika”. Drugim riječima, u tom slučaju ne plaćate porez. Dakako, u ovom slučaju obavezno je potrebno imati dokument u kojemu su definirani svi podaci i okolnosti prodaje.
  • Što ako primim bitcoine kao donaciju?
    • Na donaciju u obliku kriptovalute se ne plaća porez. No, treba imati na umu, da bi se ti bitcoini mogli smatrati donacijom mora postojati dokument kojim se potvrđuje da ta donacija, tj. ti bitcoini nisu darovani kao metoda izbjegavanja plaćanja poreza. Jer u suprotnom bi netko mogao izrudariti npr. 10 BTC, “darovati” ih prijatelju, taj bi ih isplatio te bi na vrlo elegantan način izbjegli plaćanje poreza.
      Stoga je uz donaciju potrebno imati dokumentaciju kojom se može dokazati da je na te “darovane bitcoine” već plaćen porez. Ukoliko na njih nije plaćen porez, osoba kojoj su darovani će prilikom isplate istih morati obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje. Tečajna vrijednost tih bitcoina jest ona na datum kada ih je darovatelj stekao. Ukoliko darovatelj nema dokument koji potvrđuje datum kada ih je stekao, tada se uzima tečaj sa vodećih burzi na datum darovanja.
      Ista pravila vrijede u slučaju darovanja od srodnika u prvoj liniji, sve je neoporezivo ukoliko se može dokazati da je na tu donaciju već uplaćen porez (ukoliko je trebao biti uplaćen).Primjerice, ukoliko Ivan izrudari 10 BTC, te ih 3 godine kasnije pokloni svome sinu Marku, tada Marko nije obvezan plaćati porez na donaciju jer iako otac Ivan nije uplatio porez, “držao” je te BTC dulje od 2 godine i samim time ti bitcoini ne podliježu poreznim propisima – uz napomenu da postoji vjerodostojna dokumentacija kojom se može potvrditi datum kada je Ivan stekao BTC.
  • Što ako prodajem samo dio uloga?
    • Tu nailazimo na pomalo kompliciraniju priču. Najbolje možda da pojasnimo na primjeru. Recimo da se kupili 10 BTC za 1000$ po bitcoinu – dakle investirali ste 10.000$. Tada ste tih 10 BTC zamijenili za 100 ETH za cijenu od 100$ po ethereumu. U međuvremenu je ethereum porastao na 500$. Sada ukupna vrijednost Vaše investicije iznosi 100*500 = 50.000$. I recimo da sada isplaćujete 50 ETH (25.000$). To znači da isplaćuje pola (50%) ukupnog iznosa Ethereuma. Tada bi se kapitalni dobitak računao kao isplata – razmjerni udio početne valute. Konkretno, ovdje bi to značilo 50 ETH – 5 BTC (50% inicijalno uloženih BTC), tj. 25.000$ – 5.000$. Dakle, u ovom primjeru kapitalni dobitak jest 20.000$.

Ukratko

Od 19. ožujka 2018.g. razjašnjeno je pitanje oporezivanja kriptovaluta u Hrvatskoj. Prema mišljenju Porezne uprave iz srpnja 2017.g. dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama podliježe oporezivanju po osnovi kapitalnih dobitaka. Prema dodatnoj uputi Porezne uprave iz ožujka 2018.g. pojašnjena su mnoga dodatna pitanja koja su mučila građane.

Sav profit koji ostvarite na temelju kriptovaluta morate prijaviti. Pod profitom se smatraju kune koje ste primili na račun na temelju isplate sa neke burze ili mjenjačnice. Napominjem, radi se o profitu, ukoliko imate gubitke koji su veći od dobitaka (dakle nema profita) tada ne morate ništa prijavljivati. Također, ukoliko posjedujete kriptovalutu dulje od 2 godine, takođe ne morate plaćati porez.

Porez na kriptovalute u Hrvatskoj

Što vam je potrebno?

  • Obrazac JOPPD – izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, ispunjeno na propisani način.
  • Izračun poreza – izračun iznosa za plaćanje poreza prema first-in, first-out načelu. To znači da bilježite svaku pretvorbu kuna -> kriptovalute sa datumom i tečajem po kojem je kupljena. Čuvajte mailove koje primite kao potvrde od burzi i mjenjačnica. Isto tako bilježite pretvorbe kriptovaluta -> kune. Na temelju tih informacija se izračunava profit. Isto tako nije na odmet čuvati i bilješke o pojedinim trgovanjima na burzama.
  • Bankovna uplatnica – uplatnica s iznosom, brojem računa i propisanim pozivom na broj, kako bi se plaćanje ispravno povezalo s vašim obrascem JOPPD.
  • Obrazac RPO – obrazac za prijavu u Registar poreznih obveznika za osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva. Dakle ovaj obrazac podnosite ako ste primili novac sa inozemne mjenjačnice / burze.

Rok za prijavu i plaćanje poreza je zadnji dan veljače (28.02.2018), a u izvješću navodite transakcije ostvarene u prošloj godini, ove godine do 31.12.2017. Porezna stopa iznosi 12% + prirez.

Ako je zarada manja od 112 kn godišnje, ne morate obračunavati i plaćati porez. 


Primjer plaćanja poreza na kriptovalute

NAPOMENA: U ovom primjeru ćemo navoditi bitcoin, no sa gledišta Porezne uprave svejedno je o kojoj kriptovaluti se radi. Svejedno je da li se radi i o više različitih kriptovaluta.

Porez iznosi 12% na zaradu + prirez. Znači, ako ste kupili jedan bitcoin 10. svibnja 2017. po cijeni od 1.700$  (11.565,28 kn po srednjem tečaju HNB-a), a prodali ga 7. prosinca 2017. po 16.000$ i uzeli su vam 100$ provizije, znači dobili ste 15.900$ (101.540,07 kn po srednjem tečaju HNB-a na dan 7.12.2017), plaćate porez na zaradu koja iznosi 101.540,07 – 11.565,28 kn = 89.974,79 kn.

Porez na dohodak od kapitala = 89.974,79 * 12% = 10.796,97 kn
Prirez na porez (za Zagreb 18%) = 10.796,97 * 18% = 1.943,45 kn
Ukupno porez + prirez moramo platiti 12.740,42 kn (10.796,97 + 1.943,45)

Primjer tablice za evidenciju pomoću FIFO metode

Prije nego platite porez, morate se prijaviti u poreznoj upravi u registar poreznih obveznika – RPO. Kažete referentici da ćete ostvarivati zaradu direktno iz inozemstva i da se samo zato prijavljujete u registar. Nakon što ste se upisali u registar u razdoblju između 2. siječnja i 28. veljače 2018. (za 2017.) platite porez i predajete JOPPD obrazac.

KAKO UPLATITI POREZ?

Uplatni račun za porez i prirez za grad Zagreb je:
Primatelj: GRAD ZAGREB – dohodak od kapitala
Račun primatelja: HR1110010051713312009
Poziv na broj: HR68 1910-vaš OIB-17365
(ovo zadnje je broj JOPPD obrasca, na 31. prosinca 2017. prve dvije znamenke označavaju zadnje dvije znamenke godine 2017., a sljedeće tri redni broj dana u godini 365 je zadnji dan, osim ako nije prestupna godina – onda je 366).
Iznos za uplatu: 12.740,42 kn

Uplatne račune za ostale gradove i mjesta pogledajte ovdje.

Kako popuniti JOPPD obrazac?

Strana A
Oznaka izvješća: 17365 (broj joppd-a, zadnji dan u godini)
Vrsta izvješća: 8 (ako prijavljujete samo kapitalne primitke iz inozemstva, ako želite zajedno prijaviti domaće i strane onda upisujete 11 i onda je rok za prijavu 31. siječnja!)
Oznaka podnositelja: 4
Broj osoba: 1
Broj redaka: 1

Strana B – što nije navedeno se ne popunjava, odnosno upisujete nule (0):
2. Šifra općine/grada (Za Zagreb upisujete): 01333 (za ostale gradove/općine pogledajte ovdje).
3. Šifra općine/grada rada: 00000
4. i 5. Vaše ime, prezime, OIB
6.1. Oznaka stjecatelja/osiguranika: 1001
6.2 Oznaka primitka/obveze: 1006
10.1. Razdoblje od: 1.1.2017.
10.2. Razdoblje do: 31.12.2017
11. Iznos primitka (oporezivi): 89.974,79 kn (u našem primjeru)
13.3 i 13.5. opet upisujemo 89.974,79 kn
14.1. Porez: 10.796,97 kn (u našem primjeru)
14.2. Prirez: 1.943,45 kn (u našem primjeru)
16.1. Oznaka načina isplate: 1 (1 – tekući račun, 2 – žiro račun, 4 – gotovina)
16.2. Iznos za isplatu: 77.234,37 kn (89.974,79 [zarada] – 10796,97 [porez] – 1943,45 [prirez])

Najčešća pitanja

Ako nisam prodao bitcoine, trebam li platiti porez?

Ne.

Ako sam prodao, ali nisam si novac prebacio u Hrvatsku već je ostao na nekom računu u inozemstvu?

Tada trebate platiti porez zemlje u kojoj ste isplatili iznos, ovisno o njenim zakonima. Nakon toga bi trebali moći prebaciti novac sa svog inozemnog računa na račun u RH bez ponovnog oporezivanja. To su pitanja na koja ne znam 100% odgovor, jer sam stav Porezne uprave nije do kraja razjašnjen u takvim rijetkim slučajevima.

Prilikom prodaje bitcoina uzeli su mi naknadu pa sam dobio malo manje, na koji iznos onda plaćam porez?

Na onaj koji ste zaista zaradili umanjen za provizije i naknade koje ste morali platiti.

Ako sam zaradio npr. 1000 USD, a poslije izgubio 1.100 USD u istoj godini – što onda?

Onda ništa.

A ako sam zaradio 1.000 USD, a poslije izgubio 500 USD u istoj godini?

Onda plaćate porez na 500 USD.

Kako se računa zarada ako sam kupio jedan bitcoin po 1.800 USD, zatim jedan po 5.500 i na kraju jedan po 10.000 USD, a onda prodao 2 bitcoina po recimo 15.000 USD?

Računa se po FIFO metodi (first in, first out). Znači, kada ste prodali bitcoin po 15.000 računa se da ste prvo prodali onaj kojeg ste prvog kupili (po 1800 USD). Kada ste prodali drugi bitcoin po 15.000 računa se da ste prodali onaj kojeg ste drugog kupili (po 5500). Znači ostao vam je onaj od 10.000.

Kada treba platiti porez? Na kraju godine ili 8 dana od zarade?

Na kraju godine, odnosno između 2.1. do 28.2. tekuće godine za prethodnu godinu.

Kako će porezna uprava znati koliko imam love u svom walletu odnosno koliko sam zaradio ako ništa ne prijavim nego odem na bankomat u inozemstvu i dignem lovu ili kupim nešto online i tako potrošim zaradu?

Porezna uprava to ne može znati, u tom slučaju ne bi Vas imao tko potraživati plaćanje poreza.

Ako ulažem kao tvrtka (pravna osoba), kako onda ide cijela ova priča?

Totalno drugačije, plaća se porez na dobit (12 ili 18%) ukoliko se ostvari zarada i to sve radi knjigovođa te nema JOPPD obrasca.

Ako držim bitcoin duže od dvije godine kao investiciju trebam li onda platiti porez?

Prema zakonu, ne. Ali se ne priznaje ako ste unutar te 2 godine radili zamjenu valuta. Po mom mišljenju onda plaćate porez bez obzira što je prošlo više od 2 godine, osim ako taj novi coin niste držali više od 2 godine onda opet ne trebate. Također postaje upitno što ako ste zamijenili primjerice ETH za USD na burzi pa ponovno za npr. BTC. Taj podatak Poreznoj upravi nije dostupan, a došlo je do zamjene valuta. Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer Porezna uprava nema uvid u potpunu povijest investicije, te se postavlja pitanje da li bi se uopće moglo priznati čuvanje kriptovaluta kao investicije. Za to bi svakako trebalo tražiti mišljenje Porezne uprave.

Kako se plaća porez ako sam kupio recimo 1 bitcoin, dio njega pretvorio u litecoin, pa dio litecoina u ethereum i na kraju onda ethereum isplatio?

Nije bitno o kojim se kriptovalutama radi. Jedino što Poreznu upravu ovdje zanima jest iznos koji vi navedete kao uložen, te iznos koji odražava isplatu kriptovalute. Tada se po istom principu kao što je navedeno gore u tablici računa zarada / gubitak. Samo zamislite da gore u tablici ne pišete “Bitcoin” nego općenito “Kriptovaluta”.

Što je sa rudarenjem, kako se tada plaća porez?

U tekstu je detaljno pojašnjeno. Ukratko, na izrudarene Bitcoine se plaća porez u iznosu od 12% + prirez ukoliko ih isplaćujete unutar 2 godine od primitka. Ako ih držite dulje od 2 godine, tada na njih ne plaćate porez. Tu treba napomenuti da se pretpostavlja da posjedujuete dokument (bilo koju vrstu potvrde) da ste na taj i taj datum primili tu količinu BTC. Ukoliko nemate taj podatak, nisam baš siguran kako biste mogli dokazati kada ste stekli te Bitcoine. Priča se mijenja ako Vam to predstavlja osnovno zanimanje, što je loše definirano te nije naveden nijedan vremenski rok niti okolnosti koje definiraju kada rudarenje postaje “osnovno zanimanje”.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top